Skip to main content

Posts

INTEGRASAUN TIMOR-LESTE BA ASEAN-VANTAJEN NO DESVANTAJENS

INTRUDUSAUN Adezaun Timor-Leste ba ASEAN hein atu lori benefísiu barak ba nasaun, inklui aumenta estabilidadi polítika, seguransa rejionál, no kreximentu ekonómiku. Maibé, iha mós dezafiu oioin ne'ebé presiza atu rezolve. Mai ita haré ba vantajen no desvantajen balun hosi Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN ne'e. I. VANTAJENS: PERSPETIVA POLÍTIKA Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN lori vantajens polítika oioin, inklui posizaun polítika hasa’e Timor-Leste nia kbi'it hodi hametin nia posizaun iha palku polítiku rejionál no internasionál. Iha Plataforma Espresa Intereses, Timor-Leste iha biban atu asesu ba fórum ASEAN nian ne'ebé permite Timor-Leste atu hato’o ninia interese no harí relasaun diplomátika ne’ebé metin liu ho Estadu-Membru tomak. Jeografikamente, lokalizasaun área, Timor-Leste rabat kedas ho nasaun bo'ot balu. Nune'e ita nia adezaun ne'e, foka hosi polítika seguransa nian, eleva Timor-Leste tama mós iha Seguransa Rejionál nian ne'ebé impo...

PARLEMENTU APROVA BANDU UZA BURKA IHA PÚBLIKU

Semana ne'e, fulan Outubru'2025, Parlementu Portugués aprova lei bandu uza burka iha espasu públiku hotu hodi proteje valór fundamentál sira hanesan igualdadi jéneru no seguransa koletiva. Medida ne'e hakarak bandu uzu hatais hotu ne'ebé subar/taka oin-metin iha fatin públiku, inklui estrada no espasu públiku hotu. Sá Razaun Iha Aprovasaun Lei Ne'e Nia Kotuk? Atu proteje seguransa públika no garante identifikasaun ba ema sira iha parte seguransa nian. Promove igualdadi jéneru no proteje feto sira ne'ebé bele hetan presaun obrigatóriu hodi uza burka kontra sira nia hakarak, liliu sira nia liberdadi pesoál rasik. Garante transparénsia iha interasaun sosiál hotu no prevene subar oin no subar identidadi. Embora nune'e lei fó esepsoens ba atu bele uza burka iha: Fatin kultu nian; espasu diplomátika no konsulár; razaun saúde, seguransa, profisaun, arte, divertimentu, ka publisidadi. Wain-hira Parlementu aprova lei ne'e konsege hamosu reasaun oioin ba d...

META QUEST NE'E SAIDA?

Meta Quest mak liña ida hosi aurikulár realidadi virtuál (VR) ne'ebé dezenvolve no komersializa hosi Kompaiñia Meta Platforms. Kompaiñia ne'e nia dezeiña atu fornese esperiénsia imersivu hotu iha aplikasaun oioin, hosi jogu video oioin to'o edukasaun no kolaborasaun virtuál Meta Quest koiñesidu ho nia dezeiñu ne'ebé konveniente, sem/la-iha fiu (wireless) , ne'ebé halakon nesesidadi ba komputadór ka konsola adisionál ida atu funsiona. Meta Quest nia karakterístika xave oioin, inklui: 1 ). Esperiénsia Imersivu: Fornese esperiénsia realidadi virtuál imersivu ho gráfiku ho kualidadi a'as. 2). Dezeiñu la-iha fiu: Permite utilizadór sira atu movimenta livremente la iha ligasaun fiu (wireless) 3). Aplikasaun Versátil: Suporta aplikasaun oioin, hosi jogu to'o produtividadi no mídia sosiál. 4). Teknolojia ikus liu: Ekipadu ho teknolojia avansadu hotu hanesan realidadi mistu no akompaiñamentu movimentu. Ho modelu hotu hanesan Meta Quest 2 no Meta Quest 3 ,...

ÁREA PRODUTIVIDADI AGRÍKOLA - IHA KRIZE

Panorama jerál setór agríkola iha Timor-Leste hasoru dezafiu signifikativu oioin. Maizumenus rai hektares 54,000 hosi rai agríkola sei abandona hela hosi totál rai potensiál hektares 81,000. Hektares 27,000 de'it mak uza ativamente ba agrikultura. Setór agrikultura iha Timor-Leste domina hosi agrikultór ki’ik sira ho idadi médiu entre tinan 40-50, ne’ebé halo rejenerasaun agrikultór sai dezafiu ida ne’ebé signifikativu. Hosi dadus ne'ebé ami rekoila, iha estudu ne'e, ami nota katak Governu Timor-Leste hala’o ona esforsu oin-oin hodi hasa’e produtividade no efisiénsia agríkola, hanesan, dezenvolvimentu infra-estrutura agrikultura nian, Governu meilora daudaun infraestrutura irigasaun no fó formasaun ba agrikultór sira hodi hadi’a téknika agríkola. Iha área asisténsia kapitál no teknolojia, Governu fó hela asisténsia kapitál no teknolojia agríkola modernu hodi hasa’e produtividade rai nian. Iha parte edukasaun no formasaun, ami nota mós katak Governu fó hela edukasaun no fo...

PROGRAMA POLÍTIKU PARTIDU KHUNTO

Timor Now Hatene - Partidu KHUNTO rekoinese nasaun nia riku soin lolos mak povu. Tanba ne’e, wain-hira povu fo fiar ba Partidu KHUNTO mak nia sei fo kbi’it tomak atu servi povu hodi meilora no eleva: Seitór saúde, edukasaun, seguransa-asisténsia no pensaun sosiál, garante kualidadi ensinu superior, garante direitu veteranu sira, promove kualidadi no direitu igualdadi moris ba timor oan tomak. Liu-liu deseja konstrui sosiedadi ida ne’ebé justu, progresivu no inkluzividadi. Katak sei la hosik sidadaun ida iha kotuk (Leave no one behind) ; hotu-hotu sei hetan tratamentu hanesan hodi promove unidadi nasionál: Timor-Leste ida de’it. Edukasaun mak xavi ba ita nia dezenvolvimentu. Tanba ne’e, presiza harí edukasaun no formasaun ne’ebé forte, estandarte a’as no kualidadi. Ho baze edukasaun hanesan ne’e Timor-Leste iha opurtunidadi atu eleva povu nia moris no bele garante foin-sa’e sira bele konkretiza sira nia mehi no dezenvolvimentu sósiu-ekonómiku Timor-Leste nian. Tan ne’e Partidu KHUNT...

Ho Ispíritu Unidadi Nasionál Timor Bele Aselera Dezenvolvimentu

BAGUIA (24/04) - 1. Espresa kultura Timor nia simpatía ba bainaka mak liu hosi tara-tais no tur hamutuk nodi ha malus. Nune'e mak uma-nain Laga- Baguia simu Lider Supremu, Prezidente no Ekipa Kampaiñia Partidu KHUNTO nian iha Mini Kampaiñia KHUNTO nian iha Laga-Baguia, Baucau. 2. Konforme Koordenador Partidu KHUNTO Baguia nian, afirma katak uluk ema "hakribi" KHUNTO, maibé ohin loron iha Baguia Partidu seluk mós hahú konta ona KHUNTO ninia ezisténsia. Alein ne'e koordenadór ne'e mós aprezenta nia kompatriota sira hosi organizasoens arte marsial balu ne'ebé desidi mai hamutuk ho família boot Partitu KHUNTO. Personalidadi hosi grupu arte marsial sira ne'ebé hili KHUNTO hodi fo sira nia votu tanba úniku Partidu ne'e mak iha vizaun ba Unidadi Nasionál. Sira senti duni katak KHUNTO hakuak organizasoens hotu-hotu sein halo deskriminasaun. 3. Eix klandestina, señor Juvinal, hosi Baguia mós anima partisipante sira ho ninia esperiénsia luta nian iha pasad...

SA MAK SIÉNSIA EKONOMIA?

Estuda konaba Siénsia Ekonomia, iha sorumalu da'uluk ne'e ita sei estuda konaba asuntu importanti lima. Primeiru, konaba siénsia ekonomia. Segundu, konaba ekonomia nudar siénsia sosiál. Tolu, konaba mikro-ekonomia. Hat, konaba saida mak makro-ekonomia. 5. Estuda ekonomia nia vantajen ba ita an rasik. Mai ita hahú. 1.Sa mak siénsia ekonomia? Ekonomia katak estudu konaba eskazes no nia implikasaun ba uzu rekursu oioin, produsaun sasan no servisu, kresimentu produsaun hosi tempu ba tempu, no problema kompleksu oioin seluk nebé sai atensaun vital/importanti liu hosi sosiedadi. 2. Ekonomia laos asuntu númeru deit Ekonomia nudar siénsia sosiál ida ho interese oioin iha kampu seluk mos, inklui siénsia polítika, jeografia, matemátika, sosiolojia, psikolojia, enjenaria, direitu, medisina, no negósiu. Asuntu prinsipál/sentrál ekonomia nian mak oin sa determina uzu rekursu hotu nebé lójiku liu no efikáz hodi atende objetivu privadu no sosiais nian. Produsaun no servisu, in...